Društveno korisno učenje (DKU), strategija poučavanja koja integrira rad u zajednici s akademskim učenjem, izvanredno je rješenje za povezivanje zajednice, tržišta rada i visokih učilišta u Hrvatskoj i regiji kako bi se zadovoljili ciljevi Bolonjskog procesa. Kroz društveno korisno učenje učenici uče ne samo kako povezati teoriju i praksu, već i kako pomoći drugima, dati sve od sebe i ući u brižne odnose s drugima u njihovoj zajednici. Cilj društveno korisnog učenja je pomoći učenicima da shvate relevantnost svog novog znanja u stvarnom svijetu.  Iako je dobro razvijeno u Sjevernoj Americi, društveno korisno učenje je u najvećem dijelu još uvijek odsutno u Europi. Zajednički program učenja koji se razvija od 2001. godine u Dublinskom institutu za tehnologiju bio je jedini europski primjer društveno korisnog učenja.

DKU je eksperimentalno uvedeno na posljednjoj godini diplomskog studija Informacijskih i komunikacijskih znanosti Filozofskog Fakulteta u Zagrebu u ak. god. 2006/07. Nakon uspješne evaluacije projekata u testnoj fazi, DKU je uvedeno u nastavni plan i program te se Izborni kolegij „Društveno korisno učenje u informacijskim znanostima“ nudi od ak. god. 2008/09 svim studentima diplomskog studija Informacijskih i komunikacijskih znanosti Filozofskog Fakulteta.

Projekti društveno korisnog učenja pružili su studentima strukturirano vrijeme za promišljanje i provedbu ideja koje su imali tijekom svog petogodišnjeg studija, ali nikada nisu imali priliku pretvoriti ih u „praktična“ iskustva i promatrati rezultate. Što se tiče pitanja nezaposlenosti, inovativni okvir za rješavanje  nezaposlenosti visokokvalificiranih mladih bio bi kombiniranje društveno korisnog učenja, razvoja zajednice i razvoja karijere kroz projekte DKU-a koji bi povećali učeničke razine osobnog i društvenog razvoja, temeljne vještine te zapošljivost i izgradnju doživotne veze između učenika i  zajednice.

Izazovi za integraciju u Hrvatskoj?

S toliko očitih prednosti koje društveno korisno učenje nosi, moglo se očekivati da će i drugi fakulteti u Hrvatskoj s velikim entuzijazmom prihvatiti i oformiti isto. Nažalost, to nije slučaj. Iako su radionice o društveno korisnom učenju u Hrvatskoj bile iznimno popularne i dobile snažnu potporu, broj fakulteta koji su od tada implementirali DKU kao strategiju poučavanja vrlo je nizak. Možda se razlozi za to mogu naći u rezultatima ankete koja je provedena po završetku radionice. Na pitanje žele li uključiti DKU u proces poduke ,određeni broj polaznika izrazio je zabrinutost da će ova strategija nastave zahtijevati više vremena i  više predanosti od tradicionalne nastave.

Spomenuli su i logističke poteškoće. Što se tiče logistike, nastavna opterećenja u Hrvatskoj su jako velika. Za usporedbu, samo jedan preddiplomski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ima prosječno 60 upisanih studenata svake godine, dok je za isti na Sveučilištu Georgetown u Washingtonu DC godišnje upisano do 10 studenata. Još jedan problem je što našim nastavnicima nedostaje autonomija u oblikovanju kurikuluma. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske osmišljava kurikulum i diktira što će se podučavati i, nažalost, nastavnici imaju relativno malu ulogu u tom procesu.

Očigledne prednosti DKU-a za članove fakulteta su nove uloge, gledanje uzbuđenih učenika i energije u učionici, izgradnja osobne veze sa studentima, učenje od  učenika i gledanje veće uključenosti studenata u rasprave. Ove koristi nadilaze logističke probleme. Stoga je potrebno otkriti ključnu motivaciju kako bi se povećao interes fakulteta u Hrvatskoj za DKU.

U nastavku opisujemo neke od e-learning projekata DKU-a koji su bili izravno povezani s potrebama zajednice. U većini tih projekata studenti su odabrali projekt u dogovoru s mentorom u odabranoj nevladinoj organizaciji, školi, knjižnici ili muzeju.

Projekt 1. Počevši od školske godine 2009.-2010., svi učenici koji završe četvrti razred gimnazije u Hrvatskoj polažu državni ispit (na temelju Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju). Državni diplomski ispit ima dva dijela: obvezne ispite iz opće obrazovnih predmeta kao što su hrvatski jezik i ispit iz jednog ili više izbornih predmeta, poput informatike. Studenti informatike osmislili su sljedeću projektnu ideju – on-line demonstraciju osmišljenu kao pripremni korak za državni diplomski ispit koji obuhvaća cjelokupni kurikulum informatike. Studentski partner bio je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Studenti informatike saželi su svoje znanje i vještine u području računalnih i informacijskih znanosti te kreirali aplikaciju usred turbulencije uzrokovane uvođenjem državne mature.

Projekt 2. Cilj projekta bio je razviti obrazovni kutak za web stranicu osnovne škole koja bi pomogla učiteljima da privuku više učenika da posjete web stranicu i nauče nešto novo ili eventualno potvrde svoje znanje o poznatoj temi tijekom pregledavanja sadržaja i ugodnih obrazovnih aktivnosti. Studenti su željeli da učenici uče na zabavan, zanimljiv i drugačiji način, osiguravajući e-okruženje u kojem se osjećaju ugodno za učenje. Studenti informatike dobili su brojne rukopisne materijale koje su učenici škole napravili tijekom školske godine, a sastojali su se od anagrama, mentalnih karata, logičkih igara, kvizova o općem znanju, hrvatskoga jezika i književnosti, povijesti, itd. Njihova osnovna hipoteza bila je da e-aktivnosti izgledaju više prijateljski i zanimljivo za učenike, ako se njihove vlastite ideje i materijali implementiraju u e-okoliš. Obrazovni kutak je također bio namijenjen motiviranju učitelja osnovnih škola da shvate važnost komunikacije sa svojim učenicima koristeći drugačiji medij, online okruženje, te da ih potaknu da svoje obrazovne materijale stavljaju online kako bi uspostavili bolju komunikaciju i interakciju sa svojim učenicima.

Projekt 3. Druga skupina studenata informatike osmislila je multimedijalni projekt za udrugu “Prijatelji životinja”. Udruga je imala računala i web stranicu, ali nisu posjedovali znanje da koriste IT kao pokretač za postizanje svojih ciljeva. Stoga su bili oduševljeni studentskim projektom DKU-a koji je imao za cilj informirati građane o vegetarijanskim proizvodima dostupnim u njihovim trgovinama, potaknuti ih na zdraviji način života koristeći vegetarijanske recepte te ih na zanimljiv način upoznati sa zdravom hranom. Udruga je rado promovirala svoje proizvode distribuirajući CD aplikaciju koju su studenti osmislili. CD aplikacije su se  besplatno dijelile na događaju organiziranom tijekom Svjetskog dana vegetarijanstva.

Projekt 4.  Studenti muzeologije na poslijediplomskom studiju su shvatili da njihovi kolege i prijatelji rijetko posjećuju muzeje u Zagrebu, također su došli do zaključka da je teško pronaći sredstva za promociju muzeja na Sveučilištu u obliku plakata i brošura. Stoga su osmislili e-brošuru s atraktivnim dizajnom, slobodno dostupnu na web stranici Fakulteta za sve studente koji žele otkriti svijet muzeja u Zagrebu. Njihovi partneri bili su: Arheološki muzej, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski prirodoslovni muzej, Hrvatski školski muzej, Etnografski muzej, Muzej za umjetnost i obrt, Tehnički muzej i Muzej grada Zagreba. Broj mjesečnih posjeta e-brošura raste, osobito na početku akademske godine, kada brucoši istražuju web stranicu fakulteta.

Projekt 5. Druga projektna skupina sastojala se od se od studenata muzeologije sa diplomskog studija i studenata informacijske tehnologije s nastavničkom orijentacijom, koji su tijekom posjeta Muzeju grada Zagreba shvatili da bi bilo super izraditi radnu knjižicu za djecu i likovne radionice kako bi im pomogli u stjecanju znanja u muzeju. Njihov klijent bio je Muzej grada Zagreba, gdje su testirali i vrednovali radnu knjižicu s grupom učenika osnovne škole. I učenici i djelatnici muzeja ocijenili su radnu knjižicu kao zanimljiv i koristan alat za djecu, koji mogu zadržati kao suvenir iz posjeta muzeju.

Osim Filozofskog fakulteta u Zagrebu društveno korisno učenje uvedeno je i na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, kao i na Ekonomskom fakultetu u Splitu gdje je oformljen Centar za društveno korisno učenje. U sklopu Centra se nudi kolegij Stručna praksa unutar kojeg studenti kroz mentorstvo profesora s fakulteta i mentora iz Udruga koje su partneri Centra, stječu praktično znanje i rješavaju potrebe i probleme zajednice.

Izvori:

https://www.washacadsci.org/Journal/Journalarticles/V.97-4-service_learning_in_Croatia.pdf