Motivacija

Motivacija je stanje ili proces unutar pojedinca koji potiče, održava i usmjerava ponašanje prema određenom cilju. To stanje, odnosno proces je nešto što je pretpostavljeno i ne može se direktno opažati ni mjeriti. Obično o motivaciji zaključujemo na temelju ponašanja pojedinca i poznavanja njegovih potreba i želja. S obzirom na činjenicu da na ponašanje utječu i brojni drugi faktori, samim opažanjem ponašanja ne možemo sa sigurnošću zaključivati o motivaciji pojedinca.

Motivacija:

• Jak utjecaj naših stavova i uvjerenja o sebi i svijetu oko nas. Ako mislimo da smo sposobni doći do nekog cilja, riješiti problem i sl., velika je vjerojatnost da ćemo se i odvažiti na takvu aktivnost.
• No, ako mislimo da nismo sposobni doći do nečega, onda je gotovo sigurno da to nećemo ni pokušati, jer smo ionako osuđeni na neuspjeh”

Stavovi i uvjerenja o sebi

• Stečeni u djetinjstvu; o(bes)hrabrivani u pokušajima da istražimo svijet oko sebe.
• ‘Ti to ne možeš!’, ‘Past ćeš!’, ‘Ne idi tamo!’, ’To je preteško za tebe!’ i sl., trajni utjecaj…
• I obratno – izjave ohrabrenja naš su veliki kapital.
• Opći društveni stavovi – ‘kriza je’, ‘nema izlaza’, ‘sve je veći broj nezaposlenih, siromašnih’…,
• Dojam da su to prejake sile da bismo se s njima kao pojedinci mogli boriti.
• Osjećaj bespomoćnosti – može paralizirati i pri samoj pomisli na neku aktivnost.

Temelj uspješne samomotivacije

• Osvještavanje stavova/slike o sebi te rad na njezinoj pozitivnoj promjeni kako bi postala naša glavna pokretačka snaga.
• Sigurno smo od djetinjstva do danas imali prilike biti uspješni u brojnim situacijama, a da o sebi i dalje često mislimo da smo neuspješni… jer taj svoj stav stečen u djetinjstvu nismo nikad pogledali u svjetlu novih činjenica.
• Uspjehe često pripisujemo sreći, a neuspjehe sebi
• Vrijeme je za bolju i nadasve istinitiju sliku o sebi

Vrijednosti

• ono što želimo za sebe i što cijenimo kod drugih
• ono što nam je važno, što nas pokreće
• više su emocionalno obojene od uvjerenja
• koristimo ih da potvrdimo uvjerenja
• subjektivnije su
• mogu se mijenjati

Vrijednosti su naš nacrt za život, izvor motivacije, ponašanja, konflikata, kriterija za odluke,prosudbi.  Vlastite vrijednosti prepoznajemo kroz događaje koji onemogućavaju njihovo zadovoljenje, kroz događaje koji ih zadovoljavaju te kroz svjesno dubinsko istraživanje. Prepoznavanje vrijednosti drugih osoba prepoznajemo u govoru kroz riječi koje koriste i postavljanjem određenih pitanja.  Tajna utjecaja na druge jeste u motiviranju drugih da naprave upravo ono što žele, što je u njihovom najvećem interesu, što će zadovoljiti njihove vrijednosti.

Stoga:

• Uvijek radite s vrijednostima kao s nečim što je osnova svega.
• Ma kakve bile tuđe vrijednosti, one su njihove i iako mogu biti potpuno drugačije od vaših one su osnova na kojoj ta osoba gradi svoj svijet.
• Nepoštivanje ili omalovažavanje tuđih vrijednosti može lako stvoriti emocionalnu reakciju i/ili konflikt.
• NLP pretpostavka – ”poštuj tuđu mapu / tuđi model svijeta”

1. Hijerarhijska teorija potreba, Maslow, 1970
   

2. Potrebe prema W. Glasseru

– Fiziološke (glad, žeđ, spavanje itd.)

– Psihološke:

• PRIPADANJE
• MOĆ
• SLOBODA IZBORA
• ZABAVA

Tony Robbins – 6 osnovnih potreba

6 osnovnih univerzalnih potreba – pokretačka snaga ljudskog ponašanja, svi ih imamo, ali njihova hijerarhija određuje smjer našeg života

1. SIGURNOST

• Potreba za kontrolom, predvidljivost, izvjesnost
• Izbjegavanje bola i neugode
• Ugoda u okruženju i odnosima
• Veća potreba za sigurnošću – spremni smo preuzeti manje rizika; naša “tolerancija na rizik”
• Ono što nam pruža osjećaj sigurnosti, razlikuje se od osobe do osobe
• Riječi koje ukazuju na sigurnost: udobnost, ugoda, stabilnost, osjećaj prizemljenosti, predvidljivost i zaštita.

2. RAZNOLIKOST

• Uzbuđenje koje dolazi iz raznolikosti nužno je da bismo se osjećali živima.
• Glavni izvor raznolikosti često predstavlja doživljavanja problema.
• Raznolikost može biti zadovoljena: promatranjem vijesti na televiziji ili rizičnim aktivnostima – ekstremni sportovi / kompulzivna seksualnost
• Ključne riječi: strah, nestabilnost, promjena, kaos, zabava, iščekivanje, napor, iznenađenje, sukobi i krize

3. VAŽNOST

• Svima nam je potrebno osjećati se posebno i željeno.
• Važnost dolazi od uspoređivanja s drugima – razlike, ne sličnosti.
• Možemo se osjećati važnima zbog postignuća ili uspjeha, ili možemo tražiti važnost uništavanjem ili odbacivanjem nečega.
• Briga za obitelj, obavljanje smislenog posla; doprinos čovječanstvu; stvoriti veliko bogatstvo.
• Neki ljudi postižu osjećaj važnosti jer su najgori u nečemu ( nisko samopoštovanje ).
• Ključne riječi: ponos, važnost, standardi, postignuće, izvedba, savršenstvo, procjena, disciplina, natjecanje i odbijanje.

4. LJUBAV / POVEZANOST

• Svatko treba povezanost s drugim ljudskim bićima i svatko žudi i nada se ljubavi.
• Neki ljudi rijetko doživljavaju ljubav, ali imaju puno načina da osjete povezanosti s drugima – na poslu ili u zajednici.
• Kad bez rezerve volimo osjećamo se živima, ali kad izgubimo ljubav, bol je tako velika da se ljudi često zadovoljavaju mrvicama ljubavi
• Ključne riječi: zajedništvo, strast, jedinstvo, toplina,nježnost i želja.

5. RAST

• Kad prestanemo rasti – emocionalno, intelektualno, duhovno – umiremo
• Ako se veza ne razvija, ako se posao ne razvija, ako se mi ne razvijamo – nećemo osjetiti istinsku ispunjenost.
• Neki zadovoljavaju potrebu da rastu kroz čitanje ili vježbanje, dok drugi stalno uče ili polažu ispite da bi imali osjećaj stvarnog rasta i napretka.
• Stalni poticaj za rastom daje nam nešto veće od nas samih – djeca, obitelj, zajednica, svijet, misija …

6. DOPRINOS

• Tajna života je u davanju. U životu se ne radi o meni, radi se o nama….
• Nadvladavanje svojih potreba i davanje drugima.
• Doprinos drugima ili nekom cilju, vraćamo što smo dobili, ostavljamo trag.
• Sadimo stabla, doniramo, pišemo knjigu, brinemo za djecu..
• Suština života je stvaranje smisla. Smisao ne proizlazi iz onog što dobivamo nego iz onog što dajemo.
• Dugoročnu sreću čini ono čime doprinosimo.

Za razmišljanje…

• Prve 4 potrebe su nužne za preživljavanje.
• Zadnje 2 nužne za osjećaj ispunjenosti i sreće.
• Doprinos učinkovito zadovoljava svih ostalih pet potreba.
• Nijedna potreba nije bolja ili lošija od druge.
• Poredak važnosti kod svakog od nas nije isti; dvije potrebe prevladavaju.
• Naš život je oblikovan poretkom naših potreba – prve dvije potrebe postaju pokretačka sila i određuju izbore koje radimo.

MOTIVACIJA (POTREBE) I DKU

• Rad u zaštiti prirode npr. zadovoljava osobnu potrebu za sigurnošću (pitanje je s čime se osoba identificira)
• U osmišljavanju procesa i odabiru organizacije naglasak na dobrobiti koje će studenti imati za sebe. Treba motivirati studenta na rad i u ovisnosti o njegovoj struci, onome što bi mu bilo zanimljivo i gdje bi se uistinu potrudio napraviti nešto korisno.
• Nastojati pokriti svih šest potreba, također razmisliti koja nagrada se može osmisliti da se zadovolje sve potrebe, npr:
• Raznolikost – novo učenje, nove metode
• Važnost – diploma, potvrda
• Pripadanje – izlet
• Rast – učenje
• Dobrobit – sadržaj – već u samoj aktivnosti da nekom pomažu – to je dobrobit za sve nas…
• Neka dobrobit može zadovoljiti i više potreba

IZVORI:

1. https://www.mentalnitrening.hr/2014/07/14/sto-je-motivacija-i-kako-je-ostvariti/
2. https://www.mentalnitrening.hr/2017/11/10/sto-su-vrijednosti/
3. https://www.lifecoaching.rs/toni-robins-o-6-osnovnih-potreba-koje-nas-pokrecu/