Odnosi kroz društveno korisno učenje objedinjuju školske potrebe i resurse s potrebama i resursima zajednice kako bi se poboljšala učinkovitost svakog od njih:
Sljedeći dijagram ilustrira partnerstvo društveno korisnog učenja:
Organizacije u zajednici i škola: kako se razlikuju?
Uspješno partnerstvo kroz društveno korisno učenje nastojat će poboljšati kvalitetu obrazovanja, jer poboljšava kvalitetu života u zajednici. I škola i zajednica trebaju vidjeti partnerstvo kao bolji način za postizanje ciljeva koje svaki od njih ima pojedinačno, kao i za sve ciljeve koje bi zajedno mogli razvijati. Mark Batenburg (1995.) ističe da “dva partnera postoje u radikalno različitim svjetovima”, te sugerira važnost razumijevanja kulturnih razlika između njih.
Sljedeći grafikon identificira sedam točaka razlike:
ORGANIZACIJA U ZAJEDNICI | ŠKOLA | |
FOKUS | Organizacija ili agencija se bazira na krajnji proizvod: posađena stabla, pripremljeni obroci, izgrađene kuće, učenici spremni i obučeni za obavljanje posla, | Škola se bazira na procesu, učenje uključeno u projekt, stjecanje znanja i
vještina. |
ZAŠTO SE UKLJUČUJE U DKU | Organizacija ili agencija vidi DKU kao mogućnost uključivanja mladih volontera, da upoznaju trenutne i buduće potrebe zajednice. | Škola vidi DKU kao efektnu strategiju da nauči i educira studente o njihovoj odgovornosti kao građana. |
PLANIRANJE PROJEKTA I VODSTVO | Partner u zajednici općenito slijedi predložak koji se temelji na prethodnim iskustvima u upravljanju volonterima kako bi ispunio ciljeve organizacije ili agencije. | Škola vidi “glas mladih” kao bitnu komponentu u društveno korisnom učenju, pri čemu učenici preuzimaju ulogu planiranja i vođenja projekta. |
RASPORED PROJEKTA | Organizacija ili agencija planira projekte koji se temelje ili na potrebama službene jedinice ili na dostupnosti odraslih volontera; vikend projekti su često dobar izbor. | Škola planira projekte društveno korisnog učenja koji će se uskladiti s rasporedom održavanja nastave; idealno, projekt se odvija tijekom školskog dana. |
PRISTUP PROJEKTNIM MJESTIMA | Partner zajednice obično ne preuzima odgovornost za prijevoz dobrovoljaca do i od mjesta projekta. | Škola mora uzeti u obzir dodane izravne troškove,
odgovornost i planiranje posljedica ako je prijevoz do mjesta projekta i sa njega potrebna. |
MJERA USPJEHA | Organizacija ili agencija određuje svoj uspjeh završetkom ili pružanjem usluge, kako je definirano zadatkom. | Škola mjeri uspjeh kroz ispunjavanje kurikularnih ili akademskih mjerila i standarda. |
PROCJENA | Partner u zajednici pita: “Kako smo to učinili?” – i ocjenjuje uspjeh na temelju konkretnih, mjerljivih rezultata, kao što su koliko je stabala zasađeno, koliko jutara je obnovljeno, koliko je klijenata bilo posluženo. | Škola vidi projekt kao dio kontinuuma i
pita: “Što ćemo drugačije učiniti ako to ponovimo?” Evaluacija proizlazi iz procesa promišljanja, koji je u tijeku tijekom cijelog projekta. |
Neophodna je i otvorena i česta komunikacija. Svaki partner je stručnjak u svojoj sferi; svako mora podučavati druge o radu organizacije. Slično komponenti refleksije u samom društveno korisnom učenju, mogućnosti za interakciju između partnera i škole moraju biti u tijeku kako bi se stalno poboljšavalo i usavršavalo partnerstvo.
Što škola treba priopćiti partneru zajednice
Što je društveno korisno učenje?
Koji su bitni elementi u projektima društveno korisnog učenja?
Koje su koristi za zajednicu kroz društveno korisno učenje?
Uspjeh društveno korisnog učenja ne ovisi samo o praksi u školi, već i o zagovaranju, podršci i uključenosti zajednice. Razumijevanje dobrobiti društveno korisnog učenja ključno je kako bi se pomoglo organizaciji utemeljenoj u zajednici da opravda svoju predanost partnerstvu i da odgovori na pitanje: “Kako nam to može pomoći?
Osigurajte organizaciji ili agenciji dokaze iz istraživanja o učincima društveno korisnog učenja.
Odaberite ključne točke koje pokazuju izravan utjecaj na način na koji mladi djeluju u zajednici. Studenti uključeni u društveno korisno učenje će , na primjer:
Pomognite partneru u zajednici da vidi vrijednost služenja u zajednici za mlade kroz DKU kao kratkoročan i dugoročan resurs. U zadovoljavanju potreba organizacije, mladi mogu: